O nama

Porodično poljoprivredno gazdinstvo “Pršutana Knin”, od 2001. godine bavi se proizvodnjom, prodajom i distribucijom suhomesnatih proizvoda. Udaljena 4 km od Knina, nalazi se u podnožju Dinare i Plješevice, na mjestu sa specifičnom ružom vjetrova. Takva lokacija, idealna za ovu vrstu objekta, bila je i prvi preduslov za izgradnju pršutane. Naime, sa Dinare i Plješevice kanjonima rijeka Butižnica i Raljevac, na pršutanu se “obrušava” Bura, suv i hladan planinski vjetar, koji pušući iz dva smjera sa sobom nosi mirise aromatičnih trava i različitog četinarskog i listopadnog drveća koji se upijaju u but dajući mu specifičan okus i aromu. Bura ima ključan utjecaj na sušenje pršuta jer ga u početnoj fazi tog procesa, kada pršut ima najveću količinu vlažnosti, isušuje prirodnim putem i na način koji nije agresivan. Jednako važan utjecaj na sušenje ima i Jugo koji dolazi s Jadrana kanjonom rijeke Krke donoseći sa sobom miris mora prijeko potreban u proizvodnji dalmatinskog pršuta.

Usmjerenost na potrebe kupaca i njihovo zadovoljstvo našim proizvodom najvažniji su naši ciljevi - prema njima mjerimo i određujemo svoju ukupnu uspješnost. Naši proizvodi su spoj tradicionalnih vrijednosti i predanog rada svakog zaposlenog. S obzirom na to da smo porodično gazdinstvo i da proizvodimo relativno male količine, maksimalno smo usmjereni na vrhunski kvalitet naših proizvoda.

Pršut svojim posebnim okusom ne mami samo klijente koji ga konzumiraju, već je i tradicionalno sjajan poklon kako u Dalmaciji tako i u ostalim mediteranskim državama (Španija, Italija, Francuska). Kao takav s pravom zaslužuje najviše mjesto na tradicionalnim jelovnicima kao vrhunska hrana.

Istorijat dalmatinskog pršuta

Prvi zapisi o pravljenju pršuta potječu iz starog Rima odakle se ta vještina prerade i očuvanja svinjskog mesa soljenjem i sušenjem proširila Evropom. Tokom istorije, zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima, u Dalmaciji se razvila tradicija konzerviranja mesa soljenjem i sušenjem na zraku.

Postoje pisani tragovi da se dalmatinski pršut još u XVI stoljeću izvozio u Mletacku republiku, a da je u XIX stoljecu, kao proizvod seoskih gazdinstava, bio neizostavni dio trpeze dobrostojećih obitelji Dalmacije.

Do Drugog svjetskog rata pršut se proizvodio samo u kućnoj radinosti i u ograničenim količinama. Tek šezdesetih godina prošlog stoljeća započinje povećana proizvodnja pršuta, u skladu sa rastućom potražnjom na tržištu.

Danas je dalmatinski pršut prepoznatljiva delicija i autentični simbol Dalmacije i kao takav vrlo značajan tradicionalni prehrambeni proizvod.